Svi smo iskusili to: loš dan na moj posao koji otvara put lošem tjednu. Bili ste preopterećeni stresom. Strahovali ste od odlaska na moj posao. Osjećali ste se nesposobno ili da vaš rad nije cijenjen. Kada ti osjećaji potraju i počnu se manifestirati kroz fizičke simptome i nepodnošljiv stres, vjerojatno patite od sagorijevanja na radnom mjestu.
Prema Gallupovom istraživanju koje je obuhvatilo oko 7.500 radnika s punim radnim vremenom, 23 posto njih osjeća sagorijevanje na radnom mjestu, dok je 44 posto povremeno iskusilo takve osjećaje. Sagorijevanje na radnom mjestu je toliko čest fenomen da ga je Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) nedavno službeno klasificirala kao sindrom (iako ne kao medicinsko stanje).
Ako se sagorijevanje ne prepozna na vrijeme, može dovesti do potpunog sloma. U nedavnoj anketi provedenoj na Monsteru, polovina od tri tisuće ispitanika priznala je da je plakala na radnom mjestu. Glavni uzroci bili su šef i/ili kolege (45%) i preveliko radno opterećenje (16%).
Dobra vijest je da stručnjaci poručuju da je sagorijevanje moguće prevladati. Važno je prepoznati sagorijevanje prije nego što postane akutno. Ako mislite da se opisuje vaša trenutna situacija, pokušajte primijeniti neke od strategija za upravljanje stresom koje ćemo opisati u nastavku.
Što je sagorijevanje na radnom mjestu ili burnout?
Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) definira burnout ili sindrom izgaranja na radnom mjestu kao progresivni gubitak idealizma, energije i osjećaja svrsishodnosti u vlastitom radu, koji proizlazi iz frustracije i stresa na poslu.
Ovo se odnosi na situacije u kojima se psihičko i fizičko stanje radnika mijenja do te mjere da se znatno razlikuje od normalnog funkcioniranja. Te promjene nastaju uslijed zahtjeva radnog okruženja koji su neusklađeni s mogućnostima zaposlenika. Stres na radnom mjestu stvara osnove za razvoj srčanih i moždanih udara, oštećuje mentalno zdravlje i skraćuje životni vijek. Prije deset godina, SZO je proglasila stres na radnom mjestu svjetskom epidemijom, a od tada se povećao još više zbog globalne krize i nezaposlenosti.
Drugim riječima, burnout na poslu je mnogo više od jednostavnog neslaganja sa šefom. Izgaranje izaziva kontinuiran i snažan osjećaj psihičke i fizičke iscrpljenosti. Kada taj osjećaj prenesete kući i više ne možete spavati, jesti ili uživati u životu, dosegnuli ste vrhunac procesa sagorijevanja na radnom mjestu.
Koliko je učestalo sagorijevanje na radnom mjestu?
Iako nema preciznih podataka, stručna izvješća ukazuju na porast prijavljenih slučajeva. Međutim, moguće je da je taj porast jednostavno rezultat veće svijesti o sindromu i boljeg prepoznavanja simptoma.
Drugi važan faktor je dramatična promjena načina rada posljednjih godina, što također doprinosi porastu broja radnika koji izgaraju na poslu. Radnici su danas pod konstantnim pritiskom, izloženi su zahtjevima 24 sata dnevno putem e-pošte i raznih aplikacija.
Koji su uzroci sagorijevanja?
Uzroci sagorijevanja često se pripisuju radnom opterećenju i iscrpljenosti, bez obzira na to volite li ili ne volite moj posao. Rad s mikromenadžerima ili nasilnicima također može utjecati na vaše emocionalno stanje. Ako obavljate moj posao koji vam ne odgovara, jasno je da negativni osjećaji mogu dovesti do depresije. Međutim, čak i prekomjerno opterećenje na poslu koji volite može imati svoju cijenu.
Kada dosegnemo točku iscrpljenosti, to može potaknuti stres i uzrokovati anksioznost. Više ne možemo spavati (zbog prekomjerne razine hormona stresa kortizola), što dovodi do osjećaja fizičke i psihičke iscrpljenosti.
Neki ljudi mogu izgorjeti nakon postizanja velikih uspjeha. Primjeri su sportaši nakon velikih pobjeda ili poslovni ljudi koji brzo dosegnu vrhunac.
Znakovi sagorijevanja
Uobičajeni znakovi sagorijevanja na poslu su gubitak motivacije, kreativnosti i energije, teškoće s obavljanjem čak i najmanjih zadataka, fizički simptomi kao što su glavobolja i problemi sa želucem te želja za izbjegavanjem posla, duljina radnog dana i smanjenjem produktivnosti. Osim toga, osobe koje sagorijevaju na poslu mogu se osjećati bespomoćno, beznadno, beskorisno i često pate od anksioznosti i depresije. U nekim slučajevima, može doći i do sukoba s kolegama i nadređenima ili do osjećaja izoliranosti i usamljenosti na radnom mjestu.
Oporavak
Da biste se oporavili od sagorijevanja na poslu, važno je poduzeti nekoliko koraka. Prvi korak je uzeti slobodno vrijeme kako biste se odmorili od posla. Odmor može biti u obliku slobodnog tjedna ili kraćih mentalnih odmora tijekom radnog dana. Odmorite se, opustite i radite aktivnosti koje vam pružaju zadovoljstvo.
Također je važno promijeniti način razmišljanja o poslu. Postavite si nove ciljeve ili prilagodite prioritete kako biste bolje rasporedili svoje radno opterećenje. Pokušajte pronaći smisao u svom radu i naučite kako se suočiti s problemima na konstruktivan način.
Naposljetku, postavite granice za sebe. Naučite prepoznati kada je dovoljno i kada trebate usporiti. Nemojte se preopteretiti poslom i dajte si vremena za sebe izvan radnog vremena. Uzimanje vremena za sebe i postavljanje granica pomoći će vam da se oporavite od sagorijevanja i održavate ravnotežu između moj posao i privatnog života.
Važno je da ne dopustite da vam moj posao preuzme život. Prekomjerni rad može negativno utjecati na vašu produktivnost i dugoročnu sposobnost obavljanja posla. Stoga je važno postaviti granice i izbjegavati prekovremeni rad koliko je god moguće. Također, pronađite podršku među kolegama s kojima možete razgovarati i dijeliti svoje izazove.
Planiranje i organizacija dnevnih aktivnosti također su ključni. Pokušajte održavati aktivan društveni život i ne zanemarujte svoje hobije. Zdrav način života također igra važnu ulogu u otpornosti na stres. Usredotočite se na redovitu i uravnoteženu prehranu, izbjegavajte prekomjernu konzumaciju kofeina, nikotina i šećera, te se redovito bavite tjelesnom aktivnošću kako biste održali kondiciju.
Osigurajte si dovoljno vremena za odmor i san. Uspostavite redovit raspored odmora i naspavajte se kako biste obnovili energiju. Osim toga, odustanite od nepotrebnih aktivnosti koje vas opterećuju i fokusirajte se samo na one koje su važne.
Dobar odnos s obitelji, kolegama i prijateljima također je ključan za dobro psihičko zdravlje. Neka vam humor bude saveznik u stresnim situacijama i pokušajte održavati ravnotežu između rada i zabave.
Ako se osjećate da vam je potrebna dodatna pomoć, nemojte se ustručavati potražiti savjet stručnjaka. Stručnjaci mogu vam pružiti podršku, savjete i tehnike za upravljanje stresom i oporavak od sagorijevanja na poslu.